Koptici i Citadela

Jos jedan dan je iza nas u Cairu. Mislim da je danas posljednji dan razgledavanja grada bio, te sa novih desetak kilometara hodanja kroz grad, mogu reci da smo vidjeli svaki aspekt grada, od bogatih gotovo europskih cetvrti, do potpunog sluma i zabiti, nalik na Kabul i Darfur.

Danas sam isao u kopticki Cairo. Staru krscansku cetvrt koja je ostatak nekadasnjeg Egipta koji je bio krscanski svijet, iz kojega potjece jedna od najstarijih krscanskih zajednica, gdje su se pojavili prvi redovnici i samostani, te gdje se dugo vremena bastinilo krscanstvo, posto je u Egiptu postalo prije ozakonjeno nego u ostatku tadasnjeg Rimskog carstva. Danas, tisucu i pol godina nakon sto su ih osvojili muslimani, u Cairu je ostala tek jedna ozbiljnija cetvrt koptika, iako se mnogo crkva moze vidjeti po gradu, te je navodno zajednica koptika i dalje respektabilna.

Isao sam ujutro na kopticku misu. Zanimao me taj stari krscanski obred i liturgija, koji je dosta razlicit od nama poznatih oblika u katolickoj crkvi, no ipak ima dodirnih tocaka. I zaista, misa je bila mi posebno iskustvo. Veci dio mise je pjevan, a pjesma je dosta slicna muslimanskim molitvama, iako, daleko je manje iritantan zvuk, iskreno receno, zatim traje dosta duze od nase mise, odvojeno u crkvi sjede muskarci i zene, daje se u vrhuncu euharistije i kruh i vino vjernicima i tako dalje. Zaista me impresionirala ta misa. Zanimljiv je i kraj, kada biskup, ili kako se vec zove daje blagoslov svim vjernicima tako da ih skropi vodom. Nekako sam stekao dojam da se stvara veca privrzenost vjernika i svecenstva u toj crkvi.

Nakon mise pridruzio mi se prijatelj pa smo otisli u razgledavanje koptickog muzeja, u kojem se cuvaju ostaci jedne od najstarijih poznatih (ako ne i najstariji) novozavjetnih tekstova, zatim razne slike, fragmenti najstarijih samostana i tako dalje. Zaista impresivno, i vrlo dobro organizirano i uredjeno, puno bolje nego daleko poznatiji muzej egipatske povijesti koji smo posjetili prvi dan. Zatim smo se vratili u crkvu, kako bi je slikali u miru, te po ulasku me prepoznao cuvar crkve, ocito koptik, te mi se ponudio da me provede kroz crkvu da slikam najzanimljivije djelove, koje mi je osvijetlio kako bi se bolje vidjeli, te me proveo kroz neke inace ne dostupne dijelove crkve. Iako smo razmijenili malo rijeci, shvatio sam da ga se dojmilo sto sam bio na misi sa postovanjem i zanimanjem za njihovu tradiciju i kulturu, pa mi je takvim tretmanom i uzvratio. Za razliku od jednoga vrlo iritantnoga turista koji se ponasao kao da posjeduje crkvu i gotovo se svecenicima unosio u lice dok su drzali misu dok ga nisu zamolili da prestane slikati, sto je mrzovoljno primio, te bez imalo postovanja hodao po crkvi kao po kazalistu. Turisti koji dolaze u turama organiziranima zaista znaju ispasti bezobrazni i glupi. Ignoriraju molbe da se ne koristi blic u prostorima religijskog znacaja, upadaju na pola molitava i obreda, ponasajuci se kao da su bitni samo oni, a sve oko njih je zapravo predstava da se njima udovolji. Zalosno.

Nakon setnje ostalim crkvama u sklopu kopticke cetvrti i posjete groblju, otisli smo do Citadele, nekoliko kilometara udaljene utvrde na vrhu brda iz srednjevjekovlja, u sklopu koje se nalazi nekoliko dzamija i vjerskih objekata, kao i vojni muzej te muzej policije i prekrasni je vidikovac. Prostor je zanimljiva srednjevjekovna utvrda, tipicna za to razdoblje, veoma dobro ocuvana i odrzavana, sto i ne cudi posto su neke od najvaznijih dzamija tamo. Izgradio ju je Saladin, slavni islamski vojskovodja te glavni protivnik krizara u 12 stoljecu, nakon pobjede nad fatimidskim kalifatom. Tamo se nalazi dzamija u Alija, pashe kojega egipcani smatraju ocem svoje nacije te jednom od najvecih figura svoje povijesti. Tu mi se dogodila i mala neugodnost, jer mi je zabranjen ulaz sa stativom kamere, no nakon nekoliko minuta rasprave, sve je izgladjeno. Inace danas sam imao slican problem i na podzemnoj zeljeznici, gdje je zabranjeno slikati, no to nigdje nije navedeno, pa su me odvela sa strane dvojica policajaca i posebno na to upozorila. Iako su bili izuzetno korektni, nije bilo sasvim ugodno.

Ipak, sve u svemu, jos jedan jako dobro proveden dan u Cairu. Posebno je dobar dojam na mene ostavila kopticka cetvrt, bez ikakve sumnje najljepsi dio grada, te u kojem sam i subjektivno i objektivno dozivio najljepse trenutke u ovome megapolisu. Sutra piramide!