Karnak i grad Luxor

Zadnji dan nasega boravka u Luxoru bio je posvecen istocnoj obali, na kojoj se i nalazi grad Luxor, te glavnina sadrzaja vezana za moderno doba ovoga prostora. Ipak, u samome centru grada, nalazi se i veliki hram, od kojega vodi aleja sfingi, koja se sve vise rasciscava, na razocaranje lokalnog stanovnistva kojem to cesto znaci rusenje kuca, sve do tri kilometra udaljenog hrama u Karnaku.
Upravo dok smo mi boravili u Luxoru pronadjeno je 12 novih sfingi sa ljudskom glavom, kakve se nalaze u toj aleji, te su poslane na restauraciju. Sam hram u Luxoru je veoma zanimljiv, veliko zdanje koje postane posebno lijepo kasno navecer kada pod osvjetljenjem daje posebne slike i prikaze. Ispred njega se nalazi veliki obelisk, dok je drugi prenesen u Louvre u Francuskoj, gdje se nalazi ispred muzeja. Hram je izgradio Ramzes II. kao i vecinu drugih stvari oko Luxora.

Ipak, hram u Luxoru je mala zgradica prema onome sto je hram u Karnaku. To je najvece ikad sagradjeno religijsko zdanje, koje se proteze na cak dva kilometra kvadratna, te je dogradjivano, obnavljano i adaptirano kroz razdoblje od tisucu i pol godina tijekom faranskog doba. Njime dominira ogromni hram Amona Ra, sa divovskim hipostilima, iz kojega se pruza pravi labirint gradjevina i oblika koji su izgradjeni sa strane. Zaista je potrebno vise sati da se samo prodje cijelim prostorom, a kamo li da se jos razgledaju sve slike, hijeroglifi, oznake, simboli, natpisi i ostalo blago koje smo naslijedili od najvecih faraona koji su sudjelovali u stvaranju i unaprijedjivanju ovoga cuda anticke arhitekture. Tu se takodjer nalazi i najvisi dovrseni obelisk, posvecen Hatepsut, koji se doima, kada se stoji tocno ispod njega, kao da se pruza u svemir. Prolazeci tim hramom osjecao sam se poput mrava, prema dimenzijama te gradjevine. Fascinantno. Zatim ti veliki kameni blokovi, koji su postavljani tako precizno i pravilno, i to na tako velike visine, sto bi bilo tesko izvesti i uz svu nasu danasnju tehnologiju. Zaista se covjek zapita kako je sve to uspjevalo toj velikoj civilizaciji.
Jedina je losa stvar u hramu prenapucenost turistima. Gotovo je redovito vise od 20 autobusa turista iz poznatih resorta u Karnaku, stvarajuci tako pravi krkljanac ispod glomaznih dijelova hrama. Nazalost, potrebno je spajati turizam i povijesnu bastinu, jer inace se vjerojatno Egiptu, zemlji koja vise od 85% prihoda stranoga kapitala ima od turizma, vjerojatno ne bi isplatilo niti odrzavati sve te velebne gradjevine.